Tokom trudnoće tijelo se postepeno mijenja, ali jedno područje preuzima teret od prvih sedmica — karlično dno. Ono drži organe male karlice, reaguje na rast materice, na povećanje težine, na hormonske promjene. Ako ignorišemo te procese, u postporođajnom periodu možemo se suočiti s inkontinencijom, osjećajem težine u vagini ili čak s prolapsom organa.
Karlično dno i trudnoća su direktno povezani. I što prije žena počne razumijevati šta se dešava u ovom području, to je lakši oporavak nakon poroda.
Karlično dno je sistem mišića i vezivnog tkiva u oblasti perineuma. Ovi mišići podržavaju maternicu, vaginu, mokraćnu bešiku i crijeva. U suštini, to je ‘potpora’ za organe male karlice.
Mišići karličnog dna učestvuju u kontroli mokrenja, defekacije, podržavaju organe pri povećanju intraabdominalnog pritiska — na primjer, kad žena kašlje, smije se ili penje uz stepenice. Oni također utiču na seksualnu funkciju i osjećaj stabilnosti karlice.
Važno je razumjeti: karlično dno ne postoji odvojeno. Ono radi zajedno sa dijafragmom, mišićima stomaka i leđa. Kada je ovaj sistem uravnotežen, pritisak unutar trbušne šupljine ravnomjerno se raspoređuje. Kada postoji slabost mišića ili poremećen tonus — pojavljuju se simptomi disfunkcije karličnog dna.
Trudnoća nije samo rastuća materica. To je složeno preuređenje tkiva.
Pod utjecajem hormona povećava se elastičnost vezivnih tkiva. To je potrebno za porođaj, ali istovremeno smanjuje otpornost fascija i ligamenata. Rastuća materica povećava pritisak na karlicu. Težina tijela se povećava, mijenja se držanje i pomiče se centar gravitacije.
U drugom, a posebno u trećem trimestru trudnoće, pritisak na međicu postaje stalni. Mokraćna bešika se nalazi u izmijenjenom položaju, a mišići dna karlice su prisiljeni raditi u novim uvjetima.
Ako je prije trudnoće već postojala slabost mišića, ove promjene povećavaju opterećenje. Ako su mišići bili u hipertonusu, situacija se također može zakomplicirati — javlja se bol u međici, nelagodnost pri mokrenju.
Mnoge žene smatraju normalnim curenje mokraće tokom trudnoće. Ali, inkontinencija mokraće – to nije samo “tako je”. To je znak poremećaja kontrole sfinktera i smanjenja efikasnosti rada mišića karličnog dna.
Simptomi disfunkcije uključuju:
osećaj težine u vagini,
curenje mokraće prilikom kašlja ili smeha,
zatvor,
nelagodnost u oblasti međice.
Ponekad žena primećuje da je postalo teže kontrolisati bešiku tokom fizičke aktivnosti. To je razlog da se ne čeka porođaj, već da se situacija razmotri sa lekarom.
Rana dijagnoza kod ginekologa, po potrebi ultrazvuk male karlice i korekcija fizičkih opterećenja pomažu da se smanji rizik od komplikacija u postporođajnom periodu.
Trudnoća sama po sebi povećava opterećenje zdjeličnog dna. Ali postoje situacije kada je rizik od prolapsa organa male karlice ili trajne inkontinencije veći.
Višak kilograma pojačava pritisak na zdjelicu. Hronični kašalj ili zatvori stalno povećavaju unutrašnji abdominalni pritisak. Višeplodna trudnoća i veliki plod povećavaju opterećenje na mišiće međice.
Ako su prije trudnoće već postojali simptomi disfunkcije, prevencija je posebno važna. Individualni program treninga i nadzor ljekara u takvim slučajevima omogućavaju smanjenje rizika od komplikacija nakon porođaja.
Često žene čuju jedno univerzalno rješenje – Kegelove vježbe. Ali zdjelično dno nije samo “stisni i drži”.
U nekim slučajevima je zaista potrebno jačanje mišića. U drugim – naprotiv, važno je naučiti opuštati mišiće perineuma i usklađivati ih sa disanjem.
Pravilna tehnika izvođenja vježbi tokom trudnoće treba uzeti u obzir trimestar, tonus mišića i opće stanje žene. Previše intenzivni fizički napori mogu povećati pritisak na zdjelicu. A haotično izvođenje Kegelovih vježbi bez kontrole ponekad dovodi do hipertoničnosti.
Fizička aktivnost tokom trudnoće treba biti umjerena. Hodanje, blaga vježba snage bez zadržavanja daha, te vježbe s tehnikama disanja pomažu u održavanju tonusa mišića zdjeličnog dna i poboljšavaju cirkulaciju u maloj karlici. U našoj aplikaciji nalazi se program vježbi koji pomaže u pripremi tijela i mišića zdjeličnog dna za trudnoću i porođaj.
Tokom porođaja mišići zdjeličnog dna trebaju biti u stanju ne samo zadržati organe, već se i opustiti. Elastičnost tkiva smanjuje rizik od pucanja i olakšava prolaz djeteta.
Priprema za porođaj uključuje rad s disanjem, svijest o području perineuma i kontrolu pritiska tokom napona. Žene koje su se bavile stanjem zdjeličnog dna tokom trudnoće često se brže oporave nakon porođaja.
Ovo ne garantuje odsustvo komplikacija, ali smanjuje verovatnoću izraženog prolapsa, spuštanja materice ili bešike u budućnosti.
Nakon porođaja, mišići karličnog dna trebaju postepenu rehabilitaciju. U posljerodovnom periodu moguće je privremeno inkontinenciju, osjećaj slabosti ili nelagode.
Uz pravovremenu prevenciju, oporavak ide brže. Ako su disfunkcije izražene, mogu biti potrebne savremene metode terapije, a u rijetkim slučajevima i hirurška metoda lečenja.
Održavanje zdravlja karličnog dna deo je brige o zdravlju žene u cjelini. To podrazumeva kontrolu mokrenja, odsustvo bola, očuvanje seksualne funkcije i samopouzdanje u svom tijelu.
Karlica i trudnoća nisu tema samo za uske specijaliste. To je osnova prevencije komplikacija koje se mogu pojaviti godinama nakon porođaja.
Početak brige tokom trudnoće znači smanjenje rizika od problema nakon porođaja i pružanje vašem tijelu resursa za potpuno oporavak.
Nakon poroda prehrambeni režim se kod gotovo svih mijenja: dan se raspada na kratke intervale,…
Kada je osoba tužna ili anksiozna, mozak počinje tražiti najbrži način za olakšanje, a slatkiši…
Ako se apetit značajno pojačava upravo navečer, uzrok obično nije jedan već nekoliko: duge pauze…
Tri mjeseca prije začeća nisu „za svaki slučaj“ niti samo uzimanje vitamina. Za to vrijeme…
Nakon rođenja bebe, san postaje najoskudniji resurs. Dnevni ritam djeteta i majke često su nepovezani:…
U današnje vrijeme kasna trudnoća više nije rijetkost. Sve više žena razmišlja o prvom ili…