Razlika između emocionalne i fizičke gladi: kako prepoznati signale tijela

Mnogi ljudi brkaju stvarne potrebe organizma sa željom da stres ‘zaliječe’ nečim ukusnim. U ovom članku ćemo detaljno objasniti kako razlikovati stvarnu fizičku glad od psihološke. Razumijevanje ove razlike pomoći će očuvanju zdravlja i uspostavljanju potpunog svjesnog prehranjivanja.

Što je fizička i emocionalna glad: ključne razlike

Organizam zahtijeva energiju za održavanje života. Kada se rezerve iscrpe, javlja se fizička glad. To je prirodan signal. Spremni ste pojesti bilo koju hranu: supu, kašu ili povrće. Želja za hranom se postupno pojačava, dajući vrijeme za pripremu obroka.

Emocionalni energetski deficit je pokušaj prikrivanja emocija. Pojavljuje se naglo, poput bljeska. Najčešće se impuls javlja u glavi kao opsesivna misao. Željeli biste ne samo sitost, već određenu hranu: čokoladu, pizzu ili sladoled. Osoba pokušava promijeniti unutarnje stanje kroz ukus.

Važno! Ako ignorirate potrebe tijela, osoba gubi snagu. Ako ignorirate emocionalnu pozadinu, unutarnja napetost raste, koju ponovo pokušavamo ugušiti hranom.

Usporedna karakteristika osjećaja

Kako bi vam bilo jednostavno razumjeti signale, sastavili smo tablicu na temelju podataka nutricionista. Ovo će vam vizualno pomoći da shvatite prirodu vašeg apetita.

Zašto se javlja lažna žudnja

Problemi s viškom kilograma često počinju kada hrana u ishrani postane previše, a ne zbog nedostatka kalorija. Stres na poslu, sukobi ili obična dosada izazivaju emocionalni energetski deficit. Emocije traže izlaz, ali ih blokiramo hranom.

Glavni razlozi prejedanja:

• Nesposobnost da se žive osjećaji.
• Društveni faktori (jedete u društvu, a ne zato što ste gladni).
• Hronični umor i nedostatak sna.

Uloga dječijih postavki. Korijeni emocionalnog prejedanja često sežu duboko u djetinjstvo. Sjetite se: kad bi dijete plakalo, roditelji su mu često davali bombonu da ga utješe. Ili su ga nagrađivali čokoladom za dobro ponašanje i odlične ocjene.

U mozgu se formirala stabilna neuronska veza: «slatko = sigurnost, ljubav i udobnost». Kao odrasli, nesvjesno ponavljamo ovaj obrazac. U trenucima tuge ili stresa, ruka seže prema hrani ne zbog kalorija, već da vrati to dječje osjećanje zaštićenosti i nagrade.

Čak i osoba koja je obilno ručala može posegnuti za desertom. To nije glad, već potraga za brzim zadovoljstvom.

Test na emocionalnu glad: pitanja koja pomažu da se razumije

Postoji pouzdan način provjere — «test brokuli». Pitajte sebe: «Da li bih sada jeo/la brokulu ili suhi hljeb?». Ako je odgovor «ne, želim samo tortu», to je emocionalni preokret.

Ako je teško razlikovati znakove emocionalne gladi, postavite sebi kontrolna pitanja:

1. Kada sam posljednji put jeo/la?
2. Šta zaista sada osjećam?
3. Trebam li ovo pojesti baš sada?

Strategije borbe sa emocionalnim prejedanjem

Ako osjetite želju, ali stomak je miran, dodatni obrok nije potreban. To je lažni signal.

Šta može pomoći da prestanete sa prejedanjem:

• Pauza. Pričekajte neko vrijeme (10-15 minuta). Obično želja prođe sama.
• Voda. Ponekad se žeđ prikriva kao potreba za hranom. Čaša vode će vratiti osjećaj kontrole.
• Svjesnost. Mijenjajte navike. Nemojte jesti u žurbi.

Radite s alternativama. Umjesto strogih zabrana, uvedite pravilo „80/20“: 80% ishrane neka čini zdrava hrana, a 20% vaši omiljeni ukusni zalogaji. Ovo će smanjiti psihološki pritisak. Također, sastavite pisanu „Listu resursa“ – popis od 10 aktivnosti koje vam pričinjavaju zadovoljstvo (masaža, crtanje, kratka šetnja). Koristite stavke s ove liste kada se osjećate emotivno iscrpljeno, umjesto odlaska do frižidera.

Kada se obratiti stručnjaku: zabrinjavajući signali

Samostalan rad na navikama je efikasan u početnim fazama. Međutim, ponekad emocionalna glad prerasta u ozbiljan poremećaj ishrane (ПИХ), s kojim se teško nositi samostalno.

Potrebna vam je profesionalna pomoć psihologa ili psihoterapeuta ako primijetite sljedeće zabrinjavajuće signale:

• Regularnost prejedanja. Epizode prejedanja se često dešavaju (nekoliko puta sedmično) i postale su uobičajen način oslobađanja od stresa.
• Toksična osjećanja. Konzumiranje hrane prati oštar osjećaj srama, krivice ili gađenja prema sebi.
• Fizičke posljedice. Primjećuje se nagli porast težine, problemi sa gastrointestinalnim traktom ili oscilacije šećera u krvi.
• Gubitak kontrole. Osjećate da ne možete prestati jesti, čak i kada osjećate fizičku bol u stomaku zbog prenapučenosti.

Ne bojte se tražiti pomoć — to je znak brige o sebi, a ne slabost.

Vljijanje na kvalitet života

Neuredna ishrana narušava zdravlje. Prekomjerna težina, težina u stomaku smanjuju kvalitet života. Osoba upada u fiziološku zamku: prejedanje izaziva skokove insulina i težinu, što smanjuje radnu sposobnost, a organizam, pokušavajući se razbuditi, ponovo traži brzu energiju u obliku šećera.

Prema podacima psihologa, s ovim se može nositi. Potrebno je samo preusmjeriti pažnju.

Zaključak

Zaključujući članak, sjetimo se glavnog. Fizička glad je prijatelj, emocionalna je iluzija.

Fiziološka glad nestaje nakon zasićenja. Mentalna zahtijeva beskrajno prehranjivanje. Emocije se ne liječe tanjirom hrane.

Drugi korisni savjeti:

• Ne jedite ispred televizora.
• Poštujte signale tijela.
• Organizam sam sugerira normu.

Iskrena pitanja prema sebi rješavaju mnoge probleme. Čitajte stručne članke o psihologiji. Tada će emocionalna glad nestati, a fizička će postati razumljiv signal. Kontrolišite svoju ishranu.