Važnu ulogu u jogi i tjelesnim praksama igra disanje. Ono nježno i blagotvorno doprinosi širenju krvnih žila, normalizaciji cirkulacije krvi, poboljšanju funkcionisanja svih organa i, naravno, smirivanju nervnog sistema. Disanje u jogi je također važno prilikom izvođenja asana – neke od njih treba raditi uz pravilni tempo disanja.
Zahvaljujući tehnikama disanja možete naučiti kontrolisati vlastita osjećanja i emocije, naučiti se brzo i efikasno osloboditi anksioznosti i straha. Osim toga, zahvaljujući pranajama disanju možete čak raditi s različitim psihološkim problemima.

Faze disanja u jogi
Disanje u jogi obuhvata tri osnovne faze ili tri vrste disanja:
- donje disanje – na nivou stomaka;
- srednje disanje – na nivou grudnog koša;
- gornje disanje – na nivou ključne kosti.
Ako ste nedavno počeli prakticirati jogu, ali ste već uspjeli uspostaviti pravilnu tehniku izvođenja asana, možete početi savladavati vježbe disanja. U tom slučaju treba početi s donjim disanjem.
Njegova karakteristika je u tome što grudni koš treba biti nepomičan – u trenucima udaha i izdaha svijest i pokret trebaju biti usmjereni na mišiće trbuha i dijafragmu.
Nakon što savladate prve meditativne asane, možete preći na složenije komplekse disanja, koji čine jogu disanja.
Tijekom izvođenja svake pranajama vježbe, treba pratiti svoj puls i utvrditi, javlja li se težina ili glavobolja.

Koristi joge disanja
Joga disanja donosi mnoge pozitivne rezultate, blago utječeći na organizam čovjeka. Poboljšava se ne samo tijelo, već i duh:
- povećava se volumen pluća i stupanj njihove ventilacije;
- normalizuje se fizičko stanje cijelog organizma, a posebno respiratornog sistema;
- nervni sistem se umiruje;
- normalizuje se hormonska ravnoteža;
- generiše se životna energija;
- prerađuju se emocije;
- pojavljuje se osjećaj mira i samopouzdanja.
Sigurnosne mjere pri samostalnom bavljenju disajnom jogom
Disanje u jogi zahtijeva ne samo vještine već i poznavanje sigurnosnih tehnika. Ukoliko se vježbe rade nekontrolisano i sa preteranim entuzijazmom, može se naneti šteta organizmu umjesto koristi. Odmah treba napomenuti da se disajna joga treba praktikovati svakodnevno, dok za početnike može biti uspostavljen lakši raspored – svaki drugi dan.
Navest ćemo bolesti kod kojih je disanje pranajame kontraindikovano: organske lezije kardiovaskularnog sistema, bolesti krvi, visok intrakranijalni pritisak, prethodne operacije šupljine. Bolje se posavjetujte sa svojim ljekarom da li možete izvoditi tehnike disanja.
Pri samostalnom učenju tehnike pravilnog disanja pogledajte video s detaljnim preporukama od strane iskusnih instruktora.
Dišite mirno, odbacujući sve uznemiravajuće misli. Pokušajte opustiti tijelo i svijest i jednostavno dišite, bez naprezanja. Ako se tokom izvođenja asana i vježbi disanja pojave neugodni simptomi – vrtoglavica, mučnina, zijevanje ili nedostatak daha, pređite s disajne joge na meditativne asane (Šavasana).

Greške prilikom izvođenja vježbi
Glavna greška koju početnici prave prilikom učenja tehnika disanja je suvišno zadržavanje daha ili produžavanje izdisaja. To dovodi do prekomernog povećanja dubine disanja, što može rezultirati smanjenjem nivoa ugljen-dioksida u krvi i pojavljivanjem neželjenih simptoma. Ukoliko se javi osećaj gušenja, faze disanja se mogu skratiti.
Vježbanje joga disanja kod kuće
Kada je najbolje praktikovati tehnike disanja? Pošto vežbe zahtevaju mirnu sredinu, bolje je odabrati veče – osim same prakse, moći ćete obnoviti energiju i pripremiti se za san.
Mjesto za vježbanje mora biti adekvatno pripremljeno: to treba biti prozračeno prostorija sa prigušenim osvjetljenjem, poželjno je vršiti mokro čišćenje kako bi se minimaliziralo prisustvo zagađenja u zraku. Zapalite mirisne štapiće, uključite mirnu meditativnu muziku i započnite praksu.